Donosimo nemilosrdnu listu od 15 najčešćih grešaka koje ljudi rade kod pripreme rakije šljivovice, no greške su iste i za ostalo voće od kojeg se radi rakija. Da ne bismo dobili lošu rakiju, krenimo od početka. Nije dovoljno samo ispravno provoditi destilaciju, već treba korektno odraditi sve korake od berbe do odležavanja rakije.
Greške u berbi i fermentaciji
Berba nezrelih ili trulih plodova
Plodovi trebaju biti zreli, zdravi i čisti bez grančica, lišća, lišaja, zemlje, trave i svega što se može ubrati sa šljivama. Biste li pekli kruh od pokvarenog brašna ili nezrelog žita? Ne biste. E pa onda nećete ni rakiju raditi od neprikladnih sastojaka.
Miješanje različitih vrsti voća
Različite voćne vrste različito fermentiraju, naprosto radije ispecite kotao rakije od breskvi i dva od šljiva, nego tri kotla od mješavine. Je li u redu miješati različite sorte šljiva? – Da, no mišljenja smo da je grijeh među bistrice (požegače, mađarice) ubacivati npr stanley.
Branje ‘na rate’
Ubacivanje voća u istu kacu kroz duži period (npr. kroz 15 dana) nije dobro jer dok jedno treba peći, drugo još nije završilo s vrenjem, a i otvaranje kace nije dobro zbog ulaska zraka.
Vrenje u neprikladnim posudama
Vrenje se treba odvijati u čistim posudama. Materijal može biti drvo (drvene kace) ili plastika, ali ne bilo koja: dobre su vinogradarske kace, idealne one od HDPE plastike. Ako se mogu zatvoriti (s ostavljenim otvorom za vrionik) – to je pun pogodak.
Cijeli plodovi u posudi za vrenje
Nije dobro da u posudi za vrenje budu cijeli plodovi. To će značajno usporiti vrenje. Također se fermentacija možda neće odviti do kraja. Zato je šljive dobro izmuljati, a po našem mišljenu dovoljno je da se kožica šljive raspukne, što se kod manje količine plodova (i kod discipliniranih berača) može napraviti prilikom samog branja, prije ubacivanja u kantu. Dovoljno je stisnuti plod tako da se raspukne. Naravno, može se i izmuljati do razine kaše, no svakako paziti da se pri tome ne lome koštice.
Vrenje u otvorenim posudama
Alkoholno vrenje anaerobni je proces, dakle odvija se bez prisustva kisika. Kisik je štetan. Zato kacu treba zatvoriti ali svakako ostaviti mogućnost da plinovi izlaze van (pomoću vrionika koji dopušta izlaz plinova iz posude, ali onemogućuje ulazak zraka) jer bi kaca mogla doslovce eksplodirati.
Prepunjavanje kace
Voće prilikom fermentacije povećava volumen, zato se kace ne smiju puniti više od 80 % kapaciteta. Znači ako je kaca 200 litara, puni se najviše do 160 litara. Ako se prepuni, vrijedna tekućina može iscuriti van.
Prekratko ili predugo ostavljanje komine u kaci za vrenje
>>>15 najčešćih grešaka pri pećenju rakije - radite li i vi neku od njih?
>>>Koliko se rakije može dobiti od 100 kg šljiva, grožđa, krušaka i ostalog voća?
>>>Kisela rakija - kako ukloniti miris i okus rakije po octu?
Smijete se malo i opustiti >>>Najbolji vicevi o rakiji
Ako se vrenje ne odvije do kraja, dobit će se manje rakije. Ako se ostavi predugo, doći će do stvaranja nepoželjnih spojeva koji će onda kvariti kvalitetu rakije. Trajanje vrenja ovisi o temperaturi prostorije i nekim drugim faktorima. Završetak vrenja može se odrediti moštnom vagom.
Greške u destilaciji (pečenju) rakije
Nerazumijevanje procesa destilacije
Pečenje rakije nije samo destilacija, već frakcijska destilacija. To znači da se trebaju odvajati tri toka: prvi (prvenac, bašica) koji u sebi ima puno metilnog alkohola i drugih nepoželjnih tvari kao što su aldehidi, zatim glavni tok (to je ono što pijemo) te na kraju zadnji tok (patoka, plaviš, plavić) koji ima puno nepoželjnih viših alkohola (teški miris, a i teške glavobolje od njih).
Prerano uzimanje glavnog toka
Trenutak u kojem treba prestati odvajati prvi tok od glavnog toka nije lako ocijeniti. Tu pomaže bogato iskustvo, hvatanje u manjim čašama i kušanje. Ako se prerano prestane odvajati prvi tok, u rakiju će ući veće količine metilnog alkohola.
Prekasno odvajanje trećeg toka
Ako u glavni tok ulazi i patoka, kvaliteta rakije bit će narušena. I ovdje je problem kako prepoznati pravi trenutak za odvajanje tokova, no to će biti objašnjeno u zasebnom članku.
Prebrza destilacija
Rakija iz cijevi ne smije teći u pletenicama, a ako počinje izlaziti i para, debelo ste pretjerali s loženjem kotla. Čuli smo izjave tipa ‘sve je to rakija, čemu gubiti vrijeme na sporo curenje’ – to govore osobe s dubokim nepoznavanjem procesa pečenja rakije. Ne slušajte ih. Rakija bi trebala istjecati okomito na posudu ili mrvicu jače, ali nikako da mlaz bude jak ili da teče u već spomenutim pletenicama.
Greške u odležavanju rakije
Pijenje svježe ispečene rakije
Jednostavno ne. Rakija mora odležati prije konzumacije. Može se kušati, da. Ali rakija naprosto treba odležati, barem nekoliko mjeseci. Čim duže, tim bolje. Tijekom odležavanja u rakiji se odvijaju za kvalitetu dobri procesi koji čak niti znanstveno nisu istraženi, no empirija govori da se svježe ispečena rakija ne pije (iako, da ne bi bilo zabune, problem nije zdravstvene prirode, već okusa i mirisa), a pogotovo ne poklanja.
Odležavanje u koječemu
Rakija treba odležavati u staklu (koje je neutralno) ili još bolje, ako se radi o npr. šljivovici u drvenim bačvama. Idealna bačva je hrastova, a ne dudova. Dudova bačva rakiji daje samo boju, dok hrastova daje i boju i oplemenjuje rakiju. Rakiju ne čuvati u plastici. Rakija je jako alkoholno piće. Alkohol je otapalo. Plastika nije dobra i točka.
Razrjeđivanje rakije pogrešnom vodom
Rakija se pečenjem u pravilu dobije u prejakoj jačini za piće, pa se mora razrijediti vodom. Ali ne bilo kakvom jer ćete u najboljem slučaju zamutiti rakiju na nekoliko mjeseci. Ovdje pročitajte gdje kupiti vodu za razrjeđivanje rakije.
Zaključak
Da biste pokvarili kvalitetu rakije, možete to napraviti na puno koraka u pripremi. Na žalost dovoljno je da pogriješite u samo jednom koraku, i da imate loš krajnji rezultat. Ova lista ukratko podsjeća na moguće greške, a detaljnija objašnjenja možete pronaći u člancima na našem portalu. Možete pogledati i koristan video prilog koji odgovore na najvažnija pitanja u pripremi voćnih rakija Tehnološke specifičnosti proizvodnje rakije najvažnijih voćnih vrsta